Računarstvo i automatika

Način polaganja ispita
 
Pismeni ispit (zadaci). Pismeni ispit nosi 50 bodova. Pismeni ispit se polaže na kolokvijumu koji se održava krajem semestra ili u redovnim terminima održavanja ispita. Da bi se bodovi osvojeni na pismenom ispitu priznali, kandidat mora osvojiti minimalno 25 bodova.
 
Testovi (teorija). Teorijski deo ispita se polaže putem dva testa. Ukoliko se testovi polažu u toku semestra, tada svaki nosi po 15 bodova. Testovi koji se polože u redovnim ispitnim terminima nose najviše 10 bodova. Da bi se bodovi osvojeni na testu priznali, kandidat mora osvojiti najmanje 5 bodova. U suprotnom, test mora polagati ponovo. Testovi se polažu nezavisno jedan od drugoga.
 
Domaći zadaci (projekti). Domaći zadaci se rade u grupama, isključivo u toku semestra, a nose najviše 30 bodova. 
 
Ukupan broj bodova koje kandidat može osvojiti u toku školske godine je 110.
Ispit može položiti onaj kandidat koji je osvojio najmanje 55 bodova.
 
 
Važenje osvojenih bodova 
 
Bodovi osvojeni tokom izvođenja nastave važe do početka sledeće školske godine, zaključno sa 30 septembrom. Bodovi osvojeni u ispitnim rokovima važe tekući i dva naredna ispitna roka.
 
Domaći zadaci se mogu raditi isključivo tokom semestra. Poslednji domaći zadatak mora biti predat zaključno sa prvim terminom polaganja ispita u januarskom ispitnom roku.
 
Kandidat koji položi pismeni ispit ili neke od testova, a nije zadovoljan osvojenim brojem bodova, položeni deo ispita može poništiti. U tom slučaju, poništeni deo ispita mora polagati ponovo. Ukoliko pri ponovnom polaganju student osvoji manji broj bodova, tada mu se taj poslednje osvojeni broj bodova važi. Ukoliko student pri ponovnom polaganju padne, dati deo ispita mora polagati ponovo.
 
 
Uslovi za dobijanje potpisa
 
Uslov za dobijanje potpisa jeste osvajanje minimalno 5 bodova na testovima. 
U oviru predmeta izučavaju se elementi savremene linearne teorije upravljanja, kao i osnovni principi prilagodljivog (adaptivnog) upravljanja. U okviru predmeta izučavaju se elementi analize, sinteze i implementacije upravljačkih algoritama na savremenim hardverskim i softverskim platformama.
 
Način polaganja ispita
 
 
Ukupan broj bodova koje kandidat može osvojiti u toku školske godine je 110.
Ispit može položiti onaj kandidat koji je osvojio najmanje 55 bodova.
 
 
Važenje osvojenih bodova 
 
Bodovi osvojeni tokom izvođenja nastave važe do početka sledeće školske godine, zaključno sa 30 septembrom. Bodovi osvojeni u ispitnim rokovima važe tekući i dva naredna ispitna roka.
 
Domaći zadaci se mogu raditi isključivo tokom semestra. Poslednji domaći zadatak mora biti predat zaključno sa prvim terminom polaganja ispita u januarskom ispitnom roku.
 
Kandidat koji položi pismeni ispit ili neke od testova, a nije zadovoljan osvojenim brojem bodova, položeni deo ispita može poništiti. U tom slučaju, poništeni deo ispita mora polagati ponovo. Ukoliko pri ponovnom polaganju student osvoji manji broj bodova, tada mu se taj poslednje osvojeni broj bodova važi. Ukoliko student pri ponovnom polaganju padne, dati deo ispita mora polagati ponovo.
 
 
Uslovi za dobijanje potpisa
 
Uslov za dobijanje potpisa jeste osvajanje minimalno 5 bodova na testovima. 
U okviru predmeta izučava se osnovna softverska i hardverska arhitektura sistema, te principi implementacije upravljačkih i drugih algoritama namenjenih radu u "realnom vremenu"zajedno sa pratećim teorijskim konceptima. Sledeće osnovne teme su obuhvaćene sadržajem predmeta:
  • Digitalni sistemi automatskog upravljanja
    • Osnovni pojmovi o sistemima namenjenim radu u realnom vremenu
    • Diskretizacija signala. Principi digitalno-analogne i analogno-digitalne konverzije signala
  • Programski jezik NI LabVIEW
  • Hardverska platforma NI cRIO
    • Osnovni elementi hardverske strukture
    • Osnovni principi projektovanja nadzorno-upravljačkog i akvizicionog softvera uz oslonac na NI LabVIEW
  • Uvod u diskretne algoritme -- konačni automati
    • Konačni automati kao metodologija projektovanja nadzorno-upravljačkog softvera 
    • Implementacija konačnih automata uz oslonac na NI LabVIEW
    • Producer-Consumer šablon u projektovanju konačnih automata -- implementacija višenitnih upravljačkih aplikacija
  • Diskrerni signali i sistemi. Z transformacija
    • Diskretni matematički modeli u prostoru stanja
    • Funkcija diskretnog prenosa
  • Simulacija u relanom vremenu
    • "Software in the Loop" (SIL) i "Hardware in the Loop" (HIL) simulacija
    • Diskretizacija kontinualnih procesa
  • Implementacija digitalnih upravljačkih algoritama
    • Implementacija PID algoritma
  • Troslojna arhitektura aplikacija za rad u realnom vremenu: nadzorni sistem -- RT procesor -- FPGA
 
Način polaganja ispita
 
Ispit se sastoji iz praktičnog, pismenog i usmenog dela. Praktični deo ispita nosi ukupno 40 bodova, a čine ga bodovi osvojeni na laboratorijskim vežbama (najviše 10) i bodovi osvojeni na završnom projektu (najviše 30). Pismeni deo ispita nosi najviše 40 bodova. Usmeni ispit nosi najviše 30 bodova.
 
Pismeni ispit se može položiti i tokom semestra, preko kolokvijuma. Kolokvijum nosi 40 bodova.
 
Usmeni ispit se može polagati u sklopu odbrane završnog projekta, ili nezavisno u redovnim ispitnim rokovima.
 
Važenje osvojenih bodova 
 
Bodovi osvojeni tokom izvođenja nastave važe do početka sledeće školske godine, zaključno sa 30 septembrom. Bodovi osvojeni u ispitnim rokovima važe tekući i dva naredna ispitna roka.
 
Kandidat koji položi pismeni ispit ili kolokvijum, a nije zadovoljan osvojenim brojem bodova, položeni deo ispita može poništiti. U tom slučaju, poništeni deo ispita mora polagati ponovo. Ukoliko pri ponovnom polaganju student osvoji manji broj bodova, tada mu se taj poslednje osvojeni broj bodova važi. Ukoliko student pri ponovnom polaganju padne, dati deo ispita mora polagati ponovo.
 
 
Uslovi za dobijanje potpisa
 
Redovno pohađanje nastave je neophodan uslov za dobijanje potpisa. Uz to, kandidat mora osvojiti minimalno 8 bodova sa laboratorijskih vežbi.
Način polaganja ispita
 
Pismeni ispit (zadaci). Pismeni deo ispita nosi 70 bodova. Organizovan je u dva kolokvijuma koji nose po 35 bodova. Minimalan broj bodova da bi se položio kolokvijum je 20.
 
Testovi (teorija). Teorijski deo ispita se polaže usmeno i nosi 30 bodova.
 
Ukupan broj bodova koje kandidat može osvojiti u toku školske godine je 100.
Ispit može položiti onaj kandidat koji je osvojio najmanje 55 bodova.
 
Važenje osvojenih bodova 
 
Bodovi osvojeni tokom izvođenja nastave važe do početka sledeće školske godine, zaključno sa 30. septembrom. Bodovi osvojeni u ispitnim rokovima važe tekući i dva naredna ispitna roka.
 
Kandidat koji položi pismeni ispit, a nije zadovoljan osvojenim brojem bodova, položeni deo ispita može poništiti. U tom slučaju, poništeni deo ispita mora polagati ponovo. Ukoliko pri ponovnom polaganju student osvoji manji broj bodova, tada mu se taj poslednje osvojeni broj bodova važi. Ukoliko student pri ponovnom polaganju padne, dati deo ispita mora polagati ponovo.
 
Uslovi za dobijanje potpisa
Način polaganja ispita
 
Pismeni ispit (zadaci).
 
Testovi (teorija).
 
Domaći zadaci (projekti).

Strana 4 od 50

Pretraga