Predmeti

Način polaganja ispita
 
Pismeni ispit (zadaci). Pismeni ispit nosi 40 bodova. Pismeni ispit se polaže preko dva kolokvijumu koji se održavaju tokom semestra. Svaki kolokvijum nosi 20 bodova, a da bi se kolokvijum položio, potrebno je sakupiti 11 bodova. U redovnim ispitnim rokovima, ukoliko student ima položen prvi kolokvijum, polaže samo drugi kolokviju, a ukoliko nije položio ni prvi kolokvijum, polaže čitav pismeni ispit. Da bi se položio pismeni ispit potrebno je sakupiti 22 boda. Kolokvijumi položeni u toku semestra važe do početka sledeće školske godine, a kolokvijumi položeni u ispitnim rokovima, kao i čitav pismeni ispit, važe u roku u kome su položeni i u sledećem roku.
 
Testovi. Provera znanja se u toku semestra vrši putem dva testa. Svaki test nosi 10 bodova. Bodovi sa testova spadaju u predispitne obaveze. Kako bi se ispunile predispitne obaveze i stekao uslov za polaganje ispita, potrebno je sakupiti 7 bodova, od ukupno 20, sa testova. Bodovi sa testova nisu uslov za polaganje prvog kolokvijuma, ali jesu za polaganje drugog kolokvijuma i usmenog ispita. 
 
Usmeni ispit (teorija). Usmeni ispit nosi 40 bodova. Uslov za izlazak na usmeni ispit su ispunjene predispitne obaveze i položena oba kolokvijuma ili pismeni ispit. Na usmenom ispitu studenti odgovaraju na dva pitanja iz spiska pitanja koji može da se preuzme sa sajta. 
 
Ukupan broj bodova koje kandidat može osvojiti u toku školske godine je 100.
Ispit može položiti onaj kandidat koji je osvojio najmanje 55 bodova.
 
 
Važenje osvojenih bodova 
 
Bodovi osvojeni tokom izvođenja nastave važe do početka sledeće školske godine, zaključno sa 31 septembrom. Bodovi osvojeni u ispitnim rokovima važe tekući i naredni ispitni rok.
 
 
 
Kandidat koji položi pismeni ispit ili kolokvijum, a nije zadovoljan osvojenim brojem bodova, položeni deo ispita može poništiti. U tom slučaju, poništeni deo ispita mora polagati ponovo. 
 
 
Uslovi za dobijanje potpisa
 
Uslov za dobijanje potpisa jeste osvajanje minimalno 7 bodova na testovima. 
Način polaganja ispita
 
Pismeni ispit (zadaci).
Pismeni ispit nosi 100 bodova.
Pismeni ispit se polaže na kolokvijumu koji se održava krajem semestra ili u redovnim terminima održavanja ispita.
Da bi se bodovi osvojeni na pismenom ispitu priznali, kandidat mora osvojiti minimalno 55 bodova.
 
Teorija.
Teorijski deo ispita se polaže na usmenom delu ispita.
Student izvlači ispitna pitanja sa spiska ispitnih pitanja.
Broj ispitnih pitanja na koje student odgovara zavisi od broja bodova osvojenih na pismenom ispitu:
55-74 bodova    3 pitanja
75-89 bodova    2 pitanja
90-125 bodova  1 pitanje
 
 
Domaći zadaci (projekti) 
 
Ukupan broj bodova koje kandidat može osvojiti u toku školske godine je 125.
Ispit može položiti onaj kandidat koji je osvojio najmanje 55 bodova.
 
 
Važenje osvojenih bodova 
 
Bodovi osvojeni tokom izvođenja nastave važe do početka sledeće školske godine, zaključno sa drugim septembarskim rokom.. 
 
 
Kandidat koji položi pismeni ispit, a nije zadovoljan osvojenim brojem bodova, položeni deo ispita može poništiti. U tom slučaju, poništeni deo ispita mora polagati ponovo. Ukoliko pri ponovnom polaganju student osvoji manji broj bodova, tada mu se taj poslednje osvojeni broj bodova važi. Ukoliko student pri ponovnom polaganju padne, dati deo ispita mora polagati ponovo.
 
 
Uslovi za dobijanje potpisa
 
Uslov za dobijanje potpisa jeste prisustvo na najmanje 5 laboratorijskih vežbi. 
 
 
VAŽNO!
Ako ste položili pismeni deo ispita preko kolokvijuma, on važi zaključno sa drugim septembarskim rokom 2014, uz uslov da možete na usmeni da izađete najviše 2 puta (to znači da možete da izaberete 2 roka u kojima ćete izaći).
Ako ste položili pismeni deo ispita u redovnom ispitnom terminu, on važi  2 roka u kojima ćete izaći. 
Ukoliko ste položili uslovno pismeni deo ispita važi samo u tekućem ispitnom terminu.
Način polaganja ispita

Neophodni uslovi za polaganja (po redosledu polaganja):

  1. Redovno pohađanje vežbi
  2. Položeni testovi
  3. Položen usmeni deo ispita

Pravila za polaganje testova

Testovi se polažu tokom školske godine u dva termina. Bodovanje na testovima je sledeće:

-          maksimalno 50 bodova na jednom testu (100 na oba testa)

-          da bi se položio test potrebno je osvojiti 26 bodova

Polaganje usmenog dela ispita

Na usmenom delu ispita se izvlače 2 teorijska pitanja – piše kratak koncept – odgovara na pitanja pred profesorom. Za svako teorijsko pitanje može maksimalno da se osvoji 20, tj. ukupan broj bodova na usmenom delu (BU) može biti 2 x 20 = 40 bodova. 

Bodovi  sa pismenog dela (testova) se skaliraju, tj. množe se sa koeficijentom 0,6 (SP) tako da se može osvojiti maksimalno 60 bodova (npr. Ako je max broj bodova na pismenom selu ispita = 100, a ako je student osvojio 80 bodova – onda on na usmenom delu ispita kreće sa SP = 48 bodova). Ukupan broj bodova (UB) na ispitu se računa kao: UB = BU + SP 

 
 
 
 
 
Način polaganja ispita
 
Pismeni ispit (zadaci). Pismeni ispit nosi 70 bodova. Pismeni ispit se polaže preko dva kolokvijuma koji se održavaju sredinom i  krajem semestra ili u redovnim terminima održavanja ispita. Da bi se bodovi osvojeni na pismenom ispitu priznali, kandidat mora osvojiti minimalno 16 bodova.
 
Testovi (teorija). Teorijski deo ispita se polaže putem dva testa. Testovi se polažu za vreme predavanja i svaki test nosi 15 poena. 
 
Ukupan broj bodova koje kandidat može osvojiti u toku školske godine je 100.
Ispit može položiti onaj kandidat koji je osvojio najmanje 55 bodova.
 
 
Uslovi za dobijanje potpisa
Ne postoje uslovi za dobijanje potpisa. 

Polaganje ispita

Da bi se položio ispit neophodni su:

·         Redovno pohađanje nastave (predavanja i vežbi)

·         Položeni zadaci (na pismenom delu ispita ili preko kolokvijuma)              (maksimalno 60 bodova)

·         Položen usmeni deo ispita                                                                         (maksimalno 40 bodova)

 

Pravila prilikom polaganja kolokvijuma iz predmeta Modeliranje i simulacija sistema 1 (GEO)

Pravo izlaska na kolokvijum imaju svi studenti koji su redovno pohađali vežbe.

U toku semestra se organizuju 2 kolokvijuma koji pokrivaju obrađeno gradivo, pri čemu:

·         1. kolokvijum se sastoji iz 2 zadatka i njegova oblast se poklapa sa oblašću 1. i 2. zadatka na pismenom delu ispita.

·         2. kolokvijum se sastoji iz 3 zadatka i njegova oblast se poklapa sa oblašću 3., 4. i 5. zadatka na pismenom delu ispita.

Student koji položi oba kolokvijuma, automatski je položio deo ispita koji se odnosi na zadatke. Uslov za polaganje kolokvijuma je osvajanje bar 55% od ukupnog broja bodova.

Ukoliko neko nije položio 1. kolokvijum, on može izaći na drugi kolokvijum.

Ukoliko student nije položio jedan od kolokvijuma, a jedan ima položen,  na ispitu može polagati zadatke koji pokrivaju kolokvijum koji nije položio.

Ako neko nije zadovoljen kako je uradio neki kolokvijum (osvojenim bodovima na nekom kolokvijumu) može ga popraviti (ili pokvariti) na pismenom delu ispita.

 

Polaganje pismenog dela ispita

Na pismeni deo ispita mogu da izađu samo studenti koji su u tom roku prijavili ispit.

Studenti koji izlaze na pismeni deo ispita (bilo da rade ceo ispit ili deo koji nisu dobro uradili na kolokvijumu) moraju u istom roku da izađu i na usmeni deo ispita. Profesor zadržava pravo da posle pismenog dela pojedinim studentima odloži usmeni za naredni rok. Zadaci položeni preko kolokvijuma važe 2 izlaska na usmeni ili pismeni deo.

 

Polaganje usmenog dela ispita

Usmeni deo ispita se organizuje nakon pismenog dela.

Na usmenom delu ispita se izvlače 2 teorijska pitanja – piše kratak koncept – odgovara na pitanja pred profesorom. Za svako teorijsko pitanje može maksimalno da se osvoji 20 bodova, tj. ukupan broj bodova na usmenom delu može biti 2 x 20 = 40 bodova. 

Na zadacima se maksimalno mogu osvojiti 100 bodova (svaki zadatak po 20), koji se kasnije skaliraju (množe sa 0,6) tako da se dobija konačnih 60 bodova maksimalno.

Strana 9 od 92

Pretraga