Predmeti

Način polaganja ispita

  1. Predispitne obaveze
  • TESTOVI
  • Ukupno se rade 4 testa. Svaki test nosi najviše 5 bodova (ukupno 20)
  • Testovi se rade u terminu predavanja, rade se kratki zadaci i teorijske pitalice (abcd, dopiši, poveži, ...) 

Vrednovanje testova: Ukoliko student/studentkinja ne osvoji bar 6 bodova, nije ispunio predispitne obaveze i mora da sluša i polaže ispit sledeće godine. Ukoliko se na testovima osvoji manje od 11 bodova, a više od 6, kandidat(kinja)  mora polagati pismeni  ispit. Osvojeni bodovi sa testova se sabiraju sa bodovima osvojenim na pismenom. Kandidat(kinja) mora polagati i usmeni ispit. Ako se na testovima osvoji između 11 i 15 bodova, pri čemu bar jedan bod na svakom testu pismeni deo ispita se automatski priznaje, kandidat(kinja) osvaja ukupno 60 ispitnih bodova i može da pristupi polaganju usmenog ispita.  Osvojenih 16 i više bodova na testu podrazumeva  priznavanje pismenog ispita i kandidat(kinja) osvaja ukupno 70 ispitnih bodova i može da pristupi polaganju usmenog ispita.

  1. Ispit
  • PISMENI ISPIT: Pismeni ispit nosi 50 bodova. Najmanji broj bodova potreban ya polaganje pismenog dela ispita je 27 (54% ukupnog broja bodova)
  • USMENI ISPIT: Usmeni ispit nosi 30 bodova. Najmanji broj bodova sa kojim se može položiti usmeni ispit je 20 (2 od 3 pitanja)
Način polaganja ispita
 
Uslovi za potpis
  • prisustvo na vežbama
Napomena
Dobijeni potpis važi dve školske godine.
 
Formiranje ocene
  • Predispitne obaveze se sastoje iz 4 (ili 5) testa koji se rade na računarskim vežbama - ukupno 20 bodova
  • Pismeni deo ispita (maksimalno 60 bodova): Dva kolokvijuma po 25 bodova
  • Teorijski (usmeni) deo ispita (maksimalno 30 bodova)
  • Za polaganje ispita neophodno je skupiti minimum 55 bodova

Pismeni deo ispita

Polaže se na dva načina:
  • Preko dva kolokvijuma
  • Preko ispita (ceo ispit)
 
  • Ukoliko Student nije položio samo jedan kolokvijum, u ispitnom roku može da radi samo onaj kolokvikjum koji nije položio.
  • Ukoliko Student popravlja neki kolokvijum to automatski znači da poništava bodove koje je ranije osvojio iz tog kolokvijuma za konkretni ispitni rok tako da mu se samo novi računaju. U narednim rokovima se raćunaju opet bodovi sa kolokvijuma.
  • Kolikvijumi važe do 30.09.2015. godine

Napomena

Nakon 30.09.2015. prestaje da važe kolokvijumi. Nadalje se ispit polaže ISKLJUČIVO redovnim polaganjem u ispitnom roku.

Kao osnovnu literaturu iz oblasti računarski upravljanjih sistema automatskog upravljanja preporučujemo
  1. Karl Johan Åström, Björn Wittenmark: "Computer Controlled Systems -- Theory and Design", 3rd Edition, Prentice Hall 1997.
  2. Milić R. Stojić: "Digitalni upravljački sistemi", 5. izdanje, Akademka misao, Beograd, 2004.

 

Kao pomoćnu literaturu preporučujemo

  1. Željko Đurović, Branko Kovačević, "Sistemi automatskog upravljanja", Naučna Knjiga, Beograd, 2004.

 

Osnovi (kontinualnih) sistema automatskog upravljanja pokriveni su udžbenicima

  1. Milić R. Stojić: "Sistemi automatskog upravljanja"
  2. R. C. Dorf, R. H. Bishop: "Modern Control Systems", 11th Edition, Prentice Hall, 2008

B. Vujanović, D. Spasić - Metodi opitmizacije

J. Petrić, S. Zlobec - Nelineaarno programiranje

Strana 11 od 92

Pretraga