Računarstvo i automatika

Način polaganja ispita
 
Uslovi za potpis
  • minimum 5 bodova iz predispitnih obaveza (pogledati pod Testovi - Predispitne obaveze)
  • prisustvo na predavanjima
  • prisustvo na vežbama
Napomena
Dobijeni potpis važi dve školske godine.
 
Formiranje ocene
  • Testovi - Predispitne obaveze (V+T = 12+8 = maksimalno 20 bodova)
  • Pismeni (P) - Izrada i odbrana projekta (maksimalno 60 bodova)
  • Usmeni (U) - Usmena provera teorijskog znanja (maksimalno 20 bodova)
  • Za polaganje ispita neophodno je skupiti minimum 51 bod.

Testovi - Predispitne obaveze

  • Predispitne obaveze su podeljene u dve grupe:
  1. V - Ocenjivanje računarskih vežbi - maksimalno 12 bodova
  2. T - Teorijski testovi u terminu predavanja - maksimalno 8 bodova
  • V - 6 računarskih vežbi će se ocenjivati sa maksimalno 2 boda po vežbi:
    • 0 bodova (vežba nije urađena)
    • 1 bod (vežba delimično urađena)
    • 2 boda (vežba urađena u potpunosti)
  • T - 3 teorijska testa na zaokruživanje i dopunjavanje u terminu predavanja (4+2+2 = maksimalno 8 bodova)
  • Neophodno minimum 5/20 bodova za potpis
  • Testovi su predispitne obaveze i bodovi sa testova se ne mogu nadoknaditi u ispitnim rokovima
  • Osvojen broj bodova sa testova važi dve školske godine

Pismeni deo ispita

Može se polagati na dva načina:
a) Kroz uspešno odrađene računarske vežbe
  • 6-7 bodova sa V = 60% (ocena 6)
  • 8-9 bodova sa V = 70% (ocena 7)
  • 10-12 bodova sa V = 80% (ocena 8)

b) Izradom projektnog zadatka i odbranom projekta u predviđenom roku od mesec dana

 

Usmeni (teorijski) deo ispita

Usmeni je obavezan samo za studente koji žele veću ocenu (9 ili 10).
Može se polagati na dva načina:
a) Kroz testove u toku predavanja
  • 4.0-5.9 bodova sa T = +10% (1 ocena više)
  • 6.0-8.0 bodova sa T = +20% (2 ocene više)
b) Usmena provera znanja u ispitnom roku
 

Uputstvo za pripremu dokumentacije za odbranu projekta i postupak odbrane projekta možete preuzeti ovde.

Termini predavanja
 
Način polaganja ispita
 
Pismeni ispit (zadaci). Pismeni deo ispita nosi 40 bodova. Organizovan je u dva kolokvijuma koji nose po 20 bodova. Minimalan broj bodova da bi se položio kolokvijum je 11.
 
Projekat. Praktični deo ispita nosi 30 bodova.
 
Testovi (teorija). Teorijski deo ispita se polaže usmeno i nosi 30 bodova.
 
Ukupan broj bodova koje kandidat može osvojiti u toku školske godine je 100.
Ispit može položiti onaj kandidat koji je osvojio najmanje 55 bodova.
 
Važenje osvojenih bodova 
 
Bodovi osvojeni tokom izvođenja nastave važe do početka sledeće školske godine, zaključno sa 30. septembrom. Bodovi osvojeni u ispitnim rokovima važe tekući i dva naredna ispitna roka.
 
Kandidat koji položi pismeni ispit, a nije zadovoljan osvojenim brojem bodova, položeni deo ispita može poništiti. U tom slučaju, poništeni deo ispita mora polagati ponovo. Ukoliko pri ponovnom polaganju student osvoji manji broj bodova, tada mu se taj poslednje osvojeni broj bodova važi. Ukoliko student pri ponovnom polaganju padne, dati deo ispita mora polagati ponovo.
 
Uslovi za dobijanje potpisa
Način polaganja ispita
 
Pismeni ispit (zadaci). Pismeni ispit nosi 50 bodova. Pismeni ispit se polaže na kolokvijumu koji se održava krajem semestra ili u redovnim terminima održavanja ispita. Da bi se bodovi osvojeni na pismenom ispitu priznali, kandidat mora osvojiti minimalno 25 bodova.
 
Testovi (teorija). Teorijski deo ispita se polaže putem dva testa. Ukoliko se testovi polažu u toku semestra, tada svaki nosi po 15 bodova. Testovi koji se polože u redovnim ispitnim terminima nose najviše 10 bodova. Da bi se bodovi osvojeni na testu priznali, kandidat mora osvojiti najmanje 5 bodova. U suprotnom, test mora polagati ponovo. Testovi se polažu nezavisno jedan od drugoga.
 
Domaći zadaci (projekti). Domaći zadaci se rade u grupama, isključivo u toku semestra, a nose najviše 30 bodova. 
 
Ukupan broj bodova koje kandidat može osvojiti u toku školske godine je 110.
Ispit može položiti onaj kandidat koji je osvojio najmanje 55 bodova.
 
 
Važenje osvojenih bodova 
 
Bodovi osvojeni tokom izvođenja nastave važe do početka sledeće školske godine, zaključno sa 30 septembrom. Bodovi osvojeni u ispitnim rokovima važe tekući i dva naredna ispitna roka.
 
Domaći zadaci se mogu raditi isključivo tokom semestra. Poslednji domaći zadatak mora biti predat zaključno sa prvim terminom polaganja ispita u januarskom ispitnom roku.
 
Kandidat koji položi pismeni ispit ili neke od testova, a nije zadovoljan osvojenim brojem bodova, položeni deo ispita može poništiti. U tom slučaju, poništeni deo ispita mora polagati ponovo. Ukoliko pri ponovnom polaganju student osvoji manji broj bodova, tada mu se taj poslednje osvojeni broj bodova važi. Ukoliko student pri ponovnom polaganju padne, dati deo ispita mora polagati ponovo.
 
 
Uslovi za dobijanje potpisa
 
Uslov za dobijanje potpisa jeste osvajanje minimalno 5 bodova na testovima. 

Način polaganja ispita

Maksimalan broj bodova koji je moguće ostvariti na predmetu Simulacija diskretnih događaja je 100. Predmet polaže iz tri celine:

  • Kolokvijumi                 – 2 x 20 = 40 bodova
  • Projekat                       – 30 bodova
  • Usmeni deo, teorija   – 30 bodova

Ove bodove je moguće ostvariti u terminima prema sledećoj tabeli:  

Celina

Kada se polaže

Uslov za prolazak

Kolokvijumi 2x1

Isključivo u terminima računarskih vežbi

Minimalno polovina bodova na oba kolokvijuma, 10/20 + 10/20 = 20/40

Projekat

Još nije definisan konačni rok, bićete obavešteni

Minimalno polovina ostvarenih bodova na projektu, 15/30

Usmeni deo

Nakon završnih kolokvijuma i projektnog zadatka, u dogovoru sa profesorom

Položeni kolokvijumi i odrađen projektni zadatak i ukupno 55 ili više bodova zajedno sa bodovima na usmenom

Kolokvijumi će biti organizovani u okviru redovnih termina vežbi, a konkretno vreme će biti blagovremeno objavljeno. 

Prisustvo na vežbama

Računarske vežbe uključuju samostalan rad u programskom paketu VS2010 uz pomoć od strane asistenta, na osnovu zadataka iz praktikuma ili primera koje zadaje asistent. Prisustvo na računarskim vežbama je obavezno, a studenti mogu da imaju najviše 2 neopravdana izostanka sa vežbi.

Kolokvijumi

Zadaci na kolokvijumu se rade u VS2010 programskom okruženju. Na svakom kolokvijumu može biti 2 (eventualno 3) zadatka koji u zbiru nose po 20 bodova: 2 x 20 = 40. Zadatke je moguće polagati u termina kolokvijuma, koji će biti blagovremeno objavljen (orijentaciono nakon štoje završena određena oblast). Studenti koji nisu položili kolokvijum u redovnom terminu, imaće priliku da jedan od nepoloženih kolokvijuma odrade u popravnom terminu koji će biti naknadno određen. Studenti koji nisu položili nijedan kolokvijum u redovnom terminu nisu ostvarili uslov za polaganje ispita u tekućoj školskoj godini. Studenti koje žele da poprave ocenu sa jednog od kolokvijuma to će da urade u popravnom terminu.

Stari studenti

Stari studenti treba da se jave mejlom asistentu Kovačeviću, radi dogovora oko načina polaganja ispita.

Formiranje zaključne ocene

  • 95 - 100 poena                 ocena 10
  • 85 - 94 poena                   ocena 9
  • 75 - 84 poena                   ocena 8
  • 65 - 74 poena                   ocena 7
  • 55 - 64 poena                   ocena 6
 
 

Strana 6 od 50

Pretraga