Energetika, elektronika i telekomunikacije

Način polaganja ispita

Propozicije polaganja ispita, obavezno pročitati (pdf)

Studenti koji u nekom od ispitnih rokova polažu ceo ispit ili deo ispita, moraju da prijave ispit na studentskoj službi. Samo studentima koji imaju prijavljen ispit može da se upiše ocena i prosledi studentskoj službi. Studentska služba dostavlja spisak prijavljenih studenata i ne postoji mogućnost naknadnog dodavanja na taj spisak. Spisak se odmah nakon obavljenog usmenog ispita prosleđuje na studentsku službu, tako da nije moguće upisati ocene u spiskove iz prethodnih rokova, zbog čega se ispit u svakom roku u kome se izlazi na njega ponovo mora prijaviti.Takođe, učionice koje služba fakulteta dodeljuje za održavanje ispita, dodeljuju se na osnovu broja prijavljenih studenata. Ukoliko ima više studenata nego što može da stane u učionicu, van učionice će ostati oni koji nisu prijavili ispit. 

Napomena za studente koji su predmet slušali pre školske 2019/2020 godine.

Polaganje (pismeni i usmeni deo ispita) za studente koji su ranije odslušali predmet se neće promeniti. Na pismenom ispitu će biti odvojeni zadaci za tekuće i “stare” studente.

“Starim” studentima se ne uskraćuje mogućnost polaganja pismenog dela ispita preko kolokvijuma, ali će tada raditi zadatke prema novom gradivu. Takođe, “stari” studenti mogu izabrati da na pismenom delu ispita polažu zadatke iz novog gradiva.

 

Način polaganja ispita


Pismeni ispit (zadaci): Pismeni ispit se polaže iz dva dela - kolokvijuma koji se održavaju u redovnim terminima vežbi. Kolokvijumi se organizuju nakon što je određena oblast završena, zbog promenljivog tempa nastave to znači


       1 kolokvijum, krajem Novembra
       2 kolokvijum, posle praznika


Uslov za položen kolokvijum je minimum 55% osvojenih bodova tj. 27 bodova po kolokvijumu. Za polaganje kolokvijuma je rezervisan termin u kome se slušaju vežbe, nakon što je određen deo gradiva završen. Za studente koji u redovnom terminu ne polože JEDAN od kolokvijuma, organizovaće se dodatni termin pred kraj semestra u kome mogu da popravljaju taj kolokvijum. Drugim rečima, studenti koji ne polože ni jedan kolokvijum u redovnom terminu moraju PONOVO da slušaju predmet iduće godine. Studenti koji nisu zadovoljni ocenom iz jednog od kolokvijuma (a imaju oba položena), moći će da poprave ocenu u ovom terminu.


Usmeni ispit (teorija): Usmeni deo ispita se polaže u vidu testa sa kratkim pitanjima i nosi najviše 30 bodova. Ukupno se može osvojiti 100 bodova:


       70 bodova pismeni deo = 2 kol x 35
       30 bodova teorija = preko testa u redovnom ispitnom roku


Uslov za položen teorijski deo je 16.5 bodova od 30. Teorijski deo ispita se polaže u redovnom ispitnom roku za one studente koji imaju položen pismeni deo ispita u tekućoj školskoj godini.

Način polaganja ispita

  1. Predispitne obaveze
  • TESTOVI
  • Ukupno se rade 4 testa. Svaki test nosi najviše 5 bodova (ukupno 20 bodova).
  • Testovi se rade u terminu predavanja i/ili posebnim terminima, rade se kratki zadaci i teorijske pitalice (abcd, dopiši, poveži, ...) 
  • Kako bi se ispunile predispitne obaveze, kandidat(kinja) mora da na testovima osvoji minimalno 6 bodova. Ispunjene predispitne obaveze važe u školskoj godini u kojoj su ostvarene i u narednj školskoj godini.
  • Ukoliko kandidat(kinja) ne osvoji bar 6 bodova, nije ispunio/la predispitne obaveze i mora da sluša i polaže ispit sledeće godine. 

Vrednovanje testova: 

  • Ukoliko se na testovima osvoji minimalno 6, a manje od 11 bodova, kandidat(kinja)  mora polagati pismeni  ispit. Kandidat(kinja) nakon položenog pismenog može polagati i usmeni ispit, ali samo u roku u kome je položen pismeni i u sledećem roku. 
  • Ako se na testovima osvoji minimalno 11, a manje od 16 bodova, pri čemu bar jedan bod na svakom testu, pismeni deo ispita se automatski priznaje, kandidat(kinja) osvaja 40 bodova sa pismenog ispita i može da pristupi polaganju usmenog ispita. 
  • Osvojenih 16 i više bodova na testu podrazumeva automatsko priznavanje pismenog ispita sa maksimalnim uspehom, kandidat(kinja) osvaja 50 bodova sa pismenog ispita i može da pristupi polaganju usmenog ispita.

Kandidati koji polože pismeni ispit preko testova mogu da polažu usmeni dva puta u bilo kom terminu do 23:59:59, 30.09. u tekućoj školskoj godini. Ako do tada ne polože usmeni ispit, nakon toga im se pismeni ispit koji je položen preko testova poništava i moraju da polažu pismeni ispit u nekom od narednih ispitnih rokova. 

  1. Ispit
  • PISMENI ISPIT: Pismeni ispit nosi 50 bodova. Najmanji broj bodova potreban za polaganje pismenog dela ispita je 25 (50% ukupnog broja bodova)
  • USMENI ISPIT: Usmeni ispit nosi 30 bodova. Odgovara se na 3 ispitna pitanja, od čega je jedno pitanje eliminatorno i mora da se zna u potpunosti. Kako bi se položio usmeni, kandidat(kinja) mora da pokaže kako u potpunosti zna bar 2 od 3 pitanja i da osvoji bar 16 bodova na usmenom.

 

 KAKO BI KANDIDAT(KINJA)POLOŽIO/LA ISPIT, POTREBNO JE DA POLOŽI TESTOVE, PISMENI I USMENI ISPIT I NA NJIMA SAKUPI UKUPNO NAJMANJE 51 BOD!!!!
Osnovni materijali za pripremu i polaganje ispita su beleške sa predavanja i vežbi. 
 
Sem beleški, studentima se predlaže sledeća literatura:
  1. Nastavni materijali sa ovog sajta
  2. Milić Stojić: Kontinualni sistemi automatskog upravljanja; Nauka, Beograd
  3. B.Kovačević, Ž.Đurović: Sistemi automatskog upravljanja - zbornik rešenih zadataka; Nauka, Beograd
  4. R.C.Dorf, R.H.Bishop: Modern Control Systems; Addison-Wesley, USA
  5. Borislav Jeftenić, Veran Vasić, Đura Oros: Regulisani elektromotorni pogoni - Rešeni problemi sa elementima teorije; Akademska misao, Beograd, 2004.
  6. Željko M. Đurović, Branko D. Kovačević: Digitalni signali i sistemi - Pregled teorije i rešeni zadaci (Drugo, izmenjeno i dopunjeno izdanje); Akademska misao, Beograd, 2004.

 

Naglašavamo da za uspešno polaganje ispita nije potrebno konsultovati sve pomenute udžbenike, ali je upotreba barem jednog od gore navedenih toplo preporučena.

  • Aleksandar Erdeljan, Darko Čapko: Modelovanje i simulacija sistema - sa primerima; FTN, Novi Sad, 2015.
  • Darko Čapko, Srđan Vukmirović, Dubravka Bojanić: Odabrana poglavlja iz modelovanja i simulacije sistema u Matlabu; FTN, Novi Sad, 2016.
  • Milić Stojić: Kontinualni sistemi automatskog upravljanja; Nauka, Beograd
  • R.C.Dorf, R.H.Bishop: Modern Control Systems; Addison-Wesley, USA
  • D.Kukolj, V.Bengin, F.Kulić: Osnovi klasične teorije automatskog upravljanja kroz rešene probleme; FTN, Novi Sad

Strana 1 od 8

Pretraga